Julia Owoc
Nedavne spoznaje o ekonomskoj održivosti zelene hidrogena
U nedavnoj publikaciji, tim istraživača s Harvarda otkrio je da se očekivano smanjenje cijene zelene hidrogena, proizvedene iz obnovljivih izvora energije, možda neće ostvariti kako se očekivalo. Ovo istraživanje proveli su profesor Daniel P. Schrag i postdoktorski istraživač Roxana T. Shafiee i objavljeno je u energetskoj reviji “Joule”.
Izazovi u skladištenju i distribuciji
Iako se proizvodnja zelene hidrogena često vidi kao potencijalno rješenje za uštedu troškova u energetskom sektoru, istraživači ističu veliki problem u troškovima skladištenja i distribucije. Shafiee je objasnila da, iako postoji optimizam u pogledu smanjenja troškova proizvodnje, ti troškovi su neutralizirani značajnim troškovima povezanim sa skladištenjem i transportom, koji ostaju izuzetno visoki.
Maturacija tehnologije i troškovne strukture
Shafiee napominje da, za razliku od obnovljivih tehnologija kao što su solarna i vjetroenergija, koje su se razvijale kroz nove tehnološke napretke, infrastruktura koja se odnosi na skladištenje i transport hidrogena već je dobro razvijena. Ova zrelost znači da postoji ograničen prostor za smanjenje troškova u tim područjima bez značajne inovacije.
Inovacija i šire implikacije obnovljive energije
Elaine Buckberg, viša suradnica na Harvardovom Salata institutu za klimu i održivost, istaknula je važnost razmatranja ukupnih sustavnih troškova. Naglasila je da, iako zelena hidrogena ostaje obećavajuća komponenta u pejzažu obnovljive energije, ne bi se trebala oslanjati isključivo na nju. Umjesto toga, nastavno ulaganje i istraživanje raznolikog spektra tehnologija su od vitalnog značaja. Shafiee zaključuje da, unatoč svojim izazovima, zelena hidrogena još uvijek ima potencijal, sugerirajući široku investicijsku strategiju za identifikaciju najučinkovitijih energetskih rješenja.
Digitalna podjela: Premošćivanje jaza u povezivosti
U našem sve digitalnijem svijetu, razlika između onih koji imaju lagan pristup internetu i onih koji nemaju postaje sve izraženija. Često nazvana “digitalnom podjelom”, ta razlika značajno utječe na pojedince, zajednice i cijele zemlje. Evo kako to globalno utječe na ljude, kao i nekoliko zanimljivih činjenica i kontroverzi oko ovog važnog pitanja.
Utjecaj na obrazovanje i prilike
Jedan od najočitijih učinaka digitalne podjele je njen utjecaj na obrazovanje. Tijekom pandemije COVID-19, mnoge su škole prelazile na online učenje, izlažući oštru nejednakost. Učenici bez pouzdanog pristupa internetu našli su se u nepovoljnom položaju. U zemljama s opsežnom digitalnom infrastrukturom, poput Južne Koreje, djeca su nastavila svoje obrazovanje uz relativnu lakoću. U međuvremenu, u manje povezanima regijama, poput dijelova Subsaharske Afrike, mnogi su učenici zaostali.
Podjela ne utječe samo na obrazovanje; ona također ograničava mogućnosti zapošljavanja. Pristup tržištima rada sve više se seli online, od prijavljivanja za pozicije do sudjelovanja u daljinskom radu. Bez pristupa internetu, ljudi propuštaju prilike za zapošljavanje i šansu za napredovanje u ekonomskoj hijerarhiji.
Nejednakosti u zajednicama
Digitalna podjela nije samo individualno pitanje; ona utječe na cijele zajednice. Ruralna područja često pate više od urbanih regija. Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama, mnogi ruralni Amerikanci još uvijek nemaju širokopojasni pristup internetu, što utječe na rast poslovanja i pristup telemedicinskim uslugama. Ova nejednakost jača postojeće socioekonomske razlike, jer zajednice bez digitalnog pristupa ne mogu iskoristiti resurse i inovacije koje pokreću moderni razvoj.
Tehnološka nasuprot političkim rješenjima
Zatvaranje digitalne podjele uključuje kako tehnološke napretke tako i političke inicijative. S jedne strane, napredak u tehnologiji, poput raspoređivanja niskokostnih satelita za pokrivenost internetom od strane kompanija poput SpaceX-a, nudi nadu za širu povezanost. S druge strane, učinkovita politika i ulaganje vlada su ključni. Zemlje poput Finske proglasile su pristup internetu zakonskim pravom, osiguravajući vladinu odgovornost u pružanju povezanosti.
Kontroverzni aspekti i budući izazovi
Unatoč naporima da se premošti digitalna podjela, kontroverze ostaju. Rasprave se vode o net-neutralnosti i privatnosti interneta, postavljajući pitanja o kvaliteti i slobodi digitalnog pristupa. Štoviše, kako se svijet gura prema većoj povezanosti, sigurnost online podataka postaje hitna briga, osobito u manje razvijenim regijama gdje mogu postojati slabije kibernetske regulative.
Još jedna kontroverza je potencijalni ekološki utjecaj širenja digitalne infrastrukture. Podatkovni centri i povećana produkcija tehnologije doprinose emisiji ugljika, postavljajući pitanje kako izbalansirati povezanost s ekološkom održivošću.
U razumevanju i rešavanju digitalne podjele, društva moraju shvatiti njene višeznačne implikacije i raditi na rešenjima koja osnažuju sve pojedince i zajednice. Za daljnje istraživanje globalnih pitanja i inovacija koje utječu na povezanost, razmotrite posjetu ITU, Međunarodnoj telekomunikacijskoj uniji, koja se fokusira na informacionu i komunikacijsku tehnologiju.
